Jesen je stigla naglo, a s njom i pitanje čime se ove zime grijati. Etažno centralno grijanje na plin i dalje je najjeftiniji način grijanja, no dnevni boravak bez prave vatre u kaminu mnogima je nezamisliv. Stoga sve više ljudi, uz centralno grijanje, postavlja i kamine jer s njima ne dobivaju samo izvor topline, nego i ugođaj. Uz to, kamin je dobar izvor topline u jesen i proljeće kad nije jako hladno, samo je potrebno na večer malo zagrijati boravak.
Otvoreni ili zatvoreni
Rasprave o kaminu uglavnom se vode o tome je li bolji otvoreni ili zatvoreni kamin. - Iskorištenost topline kod zatvorenih ložišta je od 50 do 80 posto, dok je kod otvorenih ložišta 10 do 30 posto. Prednost zatvorenih ložišta je i manja opasnost od požara i štetnih plinova, dok je prednost otvorenih ložišta ugođaj - tumači Franjo Kodrić. - Većinom predlažemo linije zatvorenih ložišta kako bi kaljeve peći ili kamini postali pravi izvor dodatnog grijanja - kaže on. Za loženje kaljevih peći i kamina najpogodnijim se drži drvo bukve ili hrasta, jer dobro griju i njihova žeravica dugo traje. I bukva daje dobar plamen, dok crnogorica prebrzo izgara, a zbog mnogo smole začađuje staklo, ložište i dimnjak.
S prvim danima rujna u samoborskoj Hrastini, u proizvodnoj hali Kodrić Silexa raste temperatura. Vani je još toplo, ali unutra je toplije. Uz veliku peć gdje se peku keramičke “kahle” radnici užurbano slažu odljevke.

- Svaki od naših kamina ima ime i prezime. Nijedan nije isti - tumači nam Franjo Kodrić, vlasnik Kodrić silexa. Kaže da sa svakim potencijalnim kupcem prvo rade zajednički nacrt budućeg kamina, nakon toga zajedno odlaze na njegovo buduće mjesto, da bi se na koncu pristupilo izboru boje i konačnog izgleda.

Tradicija izrade kamina obitelji Kodrić seže u 1906., kada je Franjo Kodrić iz Svete Helene krenuo u Samobor na naukovanje kod samoborskog pećara Jozefa Unterlassa, koji je u Samobor došao iz Austrije.

- Djed je svoju radionicu otvorio 1908., kako piše u njegovoj radnoj knjizi i oglasu u ondašnjim Samoborskim novinama - priča nam Franjo Kodrić, koji svoje ime nosi upravo po tome djedu.

- Pećarstvo je naša sudbina, a meni je kao mladom dečku glina bila očaravajuća. Pokraj radionice bila je peć na drva i ložili smo je kako bi temperaturu podigli na 1100 Celzijeviih stupnjeva. Tada taj posao nije bio cjelogodišnji, nego je glavna sezona bila od početka jeseni do Božića - prisjeća se Franjo Kodrić, kojega je otac poslao u Školu za primijenjenu umjetnost, nakon koje je završio Likovnu akademiju.



Već na početku karijere obnavljao je raskošne kamine u dvorcu Miljana. No, kamini nisu samo za dvorce i kurije.

- Današnje vrijeme je vrijeme tehnologija, ali vatra ima miris, vlagu i toplinu, tj. sve što je čovjeku potrebno da bi se osjećao ugodno - kaže Franjo Kodrić,  dodajući kako kamini postaju zanimljiviji posebno u eri krize energenata. Cijena takvih kamina, napravljenih po želji kupca, iznosi od 7000 kuna na više.