Zadatak termoizolacije jeste da smanji ove gubitke, posredno i troškove grejanja, a pritom poveća komfor. Ponuda na tržištu je bogata, naročito poslednjih godina. Pojavljuju se novi alternativni materijali, često poboljšanih ekoloških svojstava. Toplotna provodljivost je najvažnija osobina pri izboru, ali postoje i drugi kriterijumi – poput trajnosti materijala, lakoće ugradnje, mehaničkih i ekoloških osobina, cene, akustičkih svojstava, protivpožarne otpornosti. Stiropor, stirodur, staklena vuna, kamena vuna, pluta, tarolit… svi ovi materijali imaju i dobre i loše strane, što između ostalog zavisi i od mesta primene.

Pri postavljanju termoizolacije najvažnija je doslednost, jer nema svrhe odlično izolovati zidove, a pri tom zaboraviti na krov, ili „uštedeti“ na prozorima. Često i „sitnice“ na koje ne stižemo da mislimo mogu da nam, i pored truda, uskrate užitak u toplom domu i povećaju račune.

Hladni mostovi

Nije dovoljno grubo izolovati zidove, krov i podove. Termoizolacija mora da bude neprekinuta oko zapremine životnog prostora. To znači da svi kontakti grejanog i negrejanog prostora treba da budu izolovani. Balkoni, ispusti na fasadi i slično, mogu biti problematični. Zidovi između, na primer, garaže i dela kuće u kome se boravi često se zaboravljaju, kao i tavanice iznad kojih je prostor koji se ne greje, spoljna strana stepenišne ploče, podovi nad hladnim negrejanim prostorima, konstruktivni elementi, mesta gde instalacije „prodiru“ kroz fasadu... Naknadna rešenja uvek postoje, ali je najbolje dobrim projektom i razrađenim detaljima izbeći toplotne mostove i dodatne troškove.

Prozori i vrata

Ukoliko osećate hladan vazduh u blizini prozora i vrata, po svoj prilici topao vazduh izlazi istim putem. Ugradnjom dihtujućih aluminijumskih, silikonskih i sličnih traka eliminišu se toplotni gubici izazvani ovom promajom. Posebnu pažnju treba obratiti na šupljinu između donje ivice vrata i poda. Za to postoje posebne „četke“, kao i aluminijumske i gumene trake. Na starim ključaonicama postoje klapnice kao odbrana od ovog nevidljivog izvora promaje. Takođe, prozori i vrata moraju biti ispravno postavljeni, tako da između rama i zida ne postoji procep. Ukoliko postoje pukotine, kroz njih ulazi ne samo hladan vazduh, nego i voda koja uništava malter sa unutrašnje strane zida, kao i sam prozorski okvir. Zaptivanje procepa vrši se uspešno purpenom i sličnim proizvodima.

Dvostruko prozorsko staklo je nešto što se danas podrazumeva. Pored toplotne izolacije, ono predstavlja i značajnu zaštitu od buke. Što se tiče ulaznih vrata, kao odlično rešenje pojavila su se vrata sa posebnom termoizolacionom ispunom, skuplja, ali isplativa.

Roletne

Ukoliko su loše montirane i slabo ili nimalo izolovane, kutije za roletne mogu biti izvor velikih gubitaka toplote. Stare kutije su otvorene sa spoljne strane, gde je prorez za roletnu, a sa unutrašnje su zatvorene samo jednom daskom, koja često i loše prijanja. Topao vazduh u prostoriji se diže i odlazi kroz kutiju. Istovremeno, hladan vazduh ulazi i tako se stvara cirkulacija koja dodatno hladi prostor.

Savremene kutije za roletne su zatvorene sa tri strane i obložene izolacionim pločama (heraklit, stiropor i sl.). Aluminijumska šina omogućava odlično dihtovanje poklopca. Stare kutije mogu naknadno da se izoluju, što je svakako isplativa investicija.

Same roletne, kada su spuštene, mogu da smanje toplotne gubitke kroz staklene površine i do 35 posto. One mogu biti izrađene od različitih materijala, a ima i onih sa termoizolacionom ispunom. Spuštene roletne su odlična zaštita od vetra, padavina, jakog sunca, buke.

Radijatori

Još jedan aspekt o kome se gotovo i ne misli jeste izolacija radijatora. Oni treba da greju životni prostor, a ne zid uz koji su prislonjeni. Zid apsorbuje prosečno 25 posto toplote koju radijator emituje. Ovaj poražavajući procenat može da se smanji jednostavnim postavljanjem tankog izolacionog sloja (od polistirola na primer) iza radijatora, sa reflektujućom površinom ka njemu. Ova folija reflektuje toplotu nazad u prostoriju.

Centralno grejanje

Toplovodne cevi koje prolaze kroz deo kuće koji se ne greje (podrum, garaža, ostava i slično) treba izolovati. Na taj način ne samo što se sprečavaju toplotni gubici, nego se sprečava i orošavanje cevi koje može dovesti do vlaženja zidova i tavanica i izazvati značajne troškove da bi se šteta sanirala.