Pograbljano lišće možete iskoristiti za stvaranje komposta pri čemu ga pomiješamo i s drugim biljnim otpadom poput pokošene trave i nasjeckanih grana. Imajte na umu da orahovo i hrastovo lišće teško trune i sadrži tanine te ga treba izbjegavati za kompost.

Travnjak se kosi sve dok trava raste, odnosno dok temperatura ne padne oko nule. Zadnju košnju treba obaviti tako da se trava pokosi na visinu četiri do pet centimetara. Ako je trava previsoka dugačke vlati se pod teretom snijega mogu slomiti, a prenisku može mraz oštetiti.

Na gredicama s trajnicama režemo ocvale i uvele stabljike. Trajnice koje teže podnose hladnoću, poput tritome (Kniphofia) i janotine (Penstemon), režemo u proljeće, a možemo ih zaštiti i grančicama crnogorice.

Sada je pravo vrijeme da na gredici posadite nove trajnice ili da stare pomladite dijeljenjem. To se pogotovo odnosi na trajnice koje cvatu u proljeće.

S gredice uklonite i ljetne cvjetnice koje će s prvim mrazem uginuti. Zamijenite ih maćuhicama (Viola) koje zasađene u jesen ostaju na gredicama zimi, a u proljeće nastavljaju cvatnju sve do prvih ljetnih vrućina.

Ako ste zaboravili posaditi lukovice tulipana, narcisa, zumbula i ostale, još uvijek ih stignete posaditi. Mnogim ukrasnim travama koje su osjetljive na zimu, poput pampas trave (Cortaderia) vlastite osušene vlati su idealna zaštita od hladnoće.

Zato ih na jesen ne režemo već ih povežemo u snopove. Mjesec studeni idealan je za sadnju ukrasnih grmova i drveća.

Možete ih saditi sve dok se tlo ne smrzne, a sadnjom u jesen ukorijenit će se prije nego da ih posadite u proljeće.

Ukoliko imate vrtno jezerce, trebate ga također “pripremiti” za zimu. Vodene biljke poput trske i rogoza te močvarne perunike ostaju u vodi tijekom zime, dok osjetljive biljke poput lopoča, zajedno s košarom u kojoj je posađen, selimo u posude s vodom smještene u svijetlim i prohladnim prostorijama zaštićenim od mraza.