Na današnji dan 1968. godine, njegov izumitelj, dr Daglas Engelbart iz Istraživačkog instituta u Stenfordu (SAD) predstavio je prvi informatički miš - pravougaonog oblika, sa samo jednim tasterom i dva točkića umesto kuglice. Bilo je potrebno sačekati 1974. godinu da bi taj paralelopipedni miš, zahvaljujući švajcarskom informatičaru Žan-Danielu Nikuu, dobio kuglicu i drugo dugme, što je olakšalo njegovu upotrebu.
Ubrzo se oblik prvobitnih miševa zaoblio i približio savremenom obliku. Spravica je dobila ime "miš" jer je i oblikom, i veličinom, ali i kablom koji mu se, poput repa, nastavljao na zadnji deo "tela" podsećao na simpatičnog malog glodara.
Deset godina kasnije, 1984. godine su se pojavili i bežični miševi koji su "komunicirali" s računarom infracrvenim zracima, a 2000. godine je kuglica, koja je bila pravi skupljač prašine, zamenjena optičkim receptorom.
Pre četiri godine na tržištu su se pojavili i laserski miševi.
Danas se na tržištu nalazi paleta miševa najrazličitijih boja i oblika, a najsmeliji dizajneri su od njih napravili uređaje koji, uz osnovnu funkciju, mogu, na primer, da služe kao aspiratori, uređaji za lepljenje etiketa, grejači ili rashlađivači dlanova, telefoni, odašiljači mirisa, merači pritiska...
Uprkos toj raznolikosti, analitičari istraživačkog kabineta "Gartner" ne predviđaju miševima "sjajnu" budućnost, jer bi oni za pet godina mogli da budu zamenjeni taktilnim interfejsovima i sistemima za prepoznavanje oblika preko vebkamera.
