Raumlabor u projektu pokušava napraviti novu tipologiju grada nadilazeći tradicionalno poimanje grada kao skup ulica ili urbanističkih ukrasa. Na primjeru berlinskog trga Moritzplatz grad spajaju s okolnim pustim zemljištem i to na temelju tri scenarija – igralište, St. Moritz i stanovanje u šumi usred grada.

Njihova osnova nije urbanističko, već kazališno rješenje situacije, čiji su rezultat dijelovi grada, koji donose razne vrste emotivnih iskustava. Ona pak uzrokuju dalji porast grada prema potpuno novoj tipologiji. Najimpresivniji dio projekta je isprepletanje dijela za stanovanje sa šumskim dijelom grada. Ovdje šuma nije samo ugodan okoliš, već izravan tvorac gradskog dijela. Arhitektura proizlazi iz njene srži.

Kada Berlinom zavlada planina

U projektu Berg (njem. planina) Raumlabor je došao puno bliže stvarnosti, iako se na prvi pogled čini dosta utopistički. Radi se o privremenoj instalaciji iz 2005.godine, kada su Raumlabor promijenili berlinski Palast der Republiky u ogroman, bujan planinski masiv. "Planina je pokazala da i krhka betonska ruina može biti utočište za ljude, njihova sjećanja i želje. Svojom veličinom, raskoši i brzinom, mnogobrojnim instalacijama, performansima i rekordnom posjećenošću, Planina je podigla mnogo prašine u političkim debatama. Prašine koja se, nažalost, prilično brzo spustila", opisuju projekt sami članovi grupe Raumlabor, koji su projektom riješili i vječno pitanje "Kakav značaj ima povijesni centar grada i tko ima moć odrediti taj značaj?"

Emocionalno stvoren Moritzplatz i betonski planinski masiv Berg dovode nas do zaključka da je život u gradu kao život na otoku: Njegovi razmjeri su previše veliki i njegove strukture previše složene da bismo ga napuštali zbog sunca ili prirode, pa tražimo njene nove oblike. Stjenoviti masiv sa špiljama kapetana Nema ili indonezijske šumovite gradove.