Povećanom uporabom dušičnih hranjiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, poremeti se prirodna otpornost i ravnoteža biljaka, što uzrokuje povećani broj štetočina kao što su puževi, lisne uši,  gusjenice, mravi, gljivične bolesti... No ne treba očajavati, nego krenuti u borbu u kojoj ćete uz upornost i bez kemijskih pripravaka, prirodnim putem, nadvladati protivnike.

Korisne životinje – pomagači u  borbi

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju. Bubamare, ali i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da biste privukli i naravno zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Pripazite pritom da otvor bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. U periodu kada hrane mlade ptice prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih štetnika. Osim toga, svakodnevno će vas razveseljavati svojim pjevom.



Prirodnim pripravcima do cilja

Ako prirodni neprijatelji štetočina zakažu, imajte na umu da postoje i biljke koje vam mogu pomoći. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica. Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari, dok korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Lisne uši  najlakše ćemo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu ili čubar, kamilica suzbija bijele crve, dok puževe odbijaju biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan te ricinus, pa te biljke valja saditi uz rub gredice. Evo i nekoliko pripravaka koji će pomoći vašem bilju:
  • Protiv biljnih uši, ali i za dohranu preko listova u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 1 kg svježih, usitnjenih kopriva ili 100 – 200 g suhih. Ostavite pokriveno 24 sata, ne duže jer se smanjuje učinkovitost preparata., procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.
  • Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog. Ostavite namakati  2 – 3 dana, nakon kojih je tekućina spremna za prskanje.

  • Protiv hrđa i pepelnica, grinja i crvenog pauka u 10 l vode potopiti1 kg svježih preslica (150 grama  suhe) i ostaviti da stoji 24 sata. Nakon toga tekućinu treba prokuhati 30-ak minuta. Ohlađeno razrijediti u omjeru 1:5  i takvo koristi. Pomiješano sa sredstvom od koprive u omjeru 1:1 pojačat ćete učinak.
Nekoliko savjeta za suzbijanje puževa



Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće i ono tek presađeno. Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći pomoću svjetiljke i staviti ih u posudu s pepelom ili ih posoliti. Isto tako ih možete staviti u posudu s kipućom vodom, s kojom nakon što se ohladi možete zalijati zemlju, jer će miris te vode otjerati neželjene goste. Puževi ne vole ni talog od kave jer je u većoj koncentraciji otrovan, pa napadnute biljke možete zalijevati talogom koji uz to i blago gnoji zemlju, a istovremeno tjera biljne mušice. No umjereno jer talog od kave podiže kiselost tla. Puževi su pravi pivoljupci, pa ćete ih i uz pomoć piva lako namamiti. U zemlju zakopajte plastičnu čašu i nalijte u nju malo pive. Miris će namamiti puževe, koji će upasti u čašu i utopiti se. Svakih nekoliko dana ispraznite čašicu i nalijte svježe pivo.

Prirodna zaštita neće svaki puta rezultirati kao ona kemijska, i postupak će koji puta trebati ponoviti, no sjetite se da je to vaš doprinos očuvanju okoliša i vašeg zdravlja.