Početak zime je pravi trenutak da prema raspoloživom budžetu i vremenu uradimo ono što možemo – da smanjimo potrošnju energije. Hladni domovi uzrokuju povećan nivo vlage, pa time i kondenzaciju vode i pojavu buđi. Život u hladnom i vlažnom prostoru uzrokuje mnoge bolesti, kao i oštećenja zidova, nameštaja i odeće. Sa druge strane, računi za grejanje su porasli. Neke jednostavne mere, od kojih su mnoge besplatne, mogu ipak osetno da ih smanje. Čak i veća ulaganja, poput dodatne termoizolacije, brzo se isplate.

Prozori i vrata

Oko 25 odsto novca koji dajemo za grejanje odlazi bukvalno kroz prozor. U našim klimatskim uslovima dvostruka prozorska stakla su norma koje se treba pridržavati. Postoje i prozori gde je prostor između stakala vakuum ili ispunjen posebnim gasom radi poboljšanja termičkih svojstava. U toku dana treba skloniti zavese sa prozora, naročito onih okrenutih jugu, kako bi što više sunčeve svetlosti ušlo u dom i grejalo ga prirodnim putem. Navučene zavese i spuštene roletne noću čuvaju akumuliranu toplotu. Ukoliko prozori i spoljašnja vrata ne dihtuju dobro po njihovom obodu, treba postaviti zaštitne silikonske, aluminijumske ili sunđeraste trake.

Termostat

Termostat treba podesiti na najnižu temperaturu na kojoj se osećamo prijatno. Smanjenjem temperature za samo jedan stepen, račun za grejanje može da se smanji i za 10odsto. U toku noći i kada nema nikoga kod kuće, optimalana temperatura trebalo bi da iznosi 10 do 15°Celzijusa. Savremeni kućni termostati mogu da se programiraju tako da memorišu određenu temperaturu i doba dana, tako da o tome ne morate više da mislite.

Uređaji

Mašina za sudove, mašina za pranje i sušenje veša spadaju u najveće potrošače energije u domaćinstvu. Treba ih koristiti samo kada su pune i to na odgovarajućem programu, najbolje u vreme kada je struja jeftinija. Pranje veša na 60°Celzijusa košta skoro duplo manje od pranja na 90°Celzijusa.

Frižider i zamrzivač treba postaviti dalje od šporeta ili drugog izvora toplote. Oni će raditi još efikasnije u hladnoj prostoriji poput ostave ili garaže. Optimalna temperatura u zamrzivaču je -18°Celzijusa, a u frižideru 5°Celzijusa. Hlađenje na temperaturama nižim od ovih je nepotrebno trošenje energije i novca. Vrata moraju dobro da dihtuju, da se led ne bi stvarao suviše brzo. Redovno odmrzavanje smanjuje potrošnju energije.

Šporet na gas je jeftiniji od električnog, a mikrotalasna je najekonomičnije rešenje (troši 70–90 odsto manje struje od električne rerne). Kuvanje pod pritiskom (na primer u ekspres loncu) je efikasnije, dok kuvanje na pari dodatno omogućava istovremeno pripremanje više različitih namirnica. Prečnik posude treba da odgovara prečniku ringle. U poklopljenim posudama hrana se brže zagreva i time se štedi energija. Sitnije isečena hrana je brže gotova.

Pri kupovini električnih uređaja treba uračunati i cenu njihove eksploatacije. U nekim zemljama su obavezne energetske etikete na proizvodima, na kojima je između ostalog naznačena procenjena godišnja potrošnja energije u kWh i cena te energije, što olakšava poređenje.

Dodatna termoizolacija bojlera se isplati za nekoliko meseci do godinu dana. Novi, efikasniji modeli troše i do 30 odsto manje energije, tako da vredi zameniti stari i dok još nije potpuno dotrajao, naročito ako je star preko deset godina.

Osvetljenje

Oko 10 odsto ukupne mesečne potrošnje struje u domaćinstvu odlazi na rasvetu. Nove tehnologije (fluorescentne i LED sijalice) mogu da prepolove ove troškove. Spoljašnja rasveta može da koristi solarnu energiju. Svetlo treba gasiti kada se napušta prostorija. U tome mogu da pomognu različiti tajmeri, foto-ćelije, senzori koji detektuju prisustvo. Jeftinije je koristiti fokusirano svetlo tamo gde nam je potrebno (radna površina u kuhinji, stona lampa i slično), nego osvetljavati čitavu prostoriju dok na mestu gde radimo ne postignemo potreban intenzitet. Dnevno svetlo treba maksimalno iskoristiti. Što više sunčeve svetlosti uđe u prostorije, manja je potreba za veštačkim osvetljenjem.