U fazi bajcovanja drveta mogu da nastanu sljedeće greške:

1. Neravnine koje nastaju zbog nejednakog stepena upijanja

Ovo je greška koja se najčešće javlja i koja može da nastane zbog više razloga.

Već smo pomenuli da tvrdo drvo ima zone oko čvorova koje imaju povećanu moć upijanja. Ove zone izgledaju tamnije, jer u njih prodire veća količina bajca. Pomenuli smo i da je moć upijanja veća kod ivica drveta i govorili smo o mikroporoznosti kod nekih vrsta, kakve su bukva i trešnja. Mekše vrste drveta (četinari) često napadaju bakterije koje ga, mijenjajući strukturu drveta, čine sunđerastim, što povećava moć upijanja. Ova promjena kod drveta nije vidljiva prije nego što ga obojimo. Znači, važno je da uvijek koristite zdravo i kvalitetno drvo.

Kada bajc ne može potpuno da prodre u drvo, površina izgleda kao da je pokrivena mnoštvom sitnih mrlja. Ova greška se češće javlja kod tvrdih vrsta drveta i kada se bajc sa rastvaračima nanese u velikoj količini.

Kada se na tvrdom drvetu koristi velika količina bajca sa rastvaračima i ako ovi proizvodi ne mogu da prodru u drvo u fazi sušenja, na površini će se stvoriti mnoštvo malih mrlja. Ovaj problem se riješava povećavanjem moći upijanja drveta (površina se brusi krupnijim zrnima), smanjivanjem količine bajca za nanošenje ili povećavanjem odnosa za razblaživanje.

2. Pojava tamnijih mrlja blizu vlakana pri korišćenju vodenih bajceva

Čak i kada je drvo dobro obrušeno, tanka vlakanca drveta ostaju na njegovoj površini, a uklanjaju se kada se brusi temeljni lak.

S obzirom na upijajuću prirodu celuloze, ova vlakanca se mogu podići i upiti veću količinu bajca kada se koriste vodeni proizvodi. Zato se bajc povlači do osnove ovih vlakana (prateći površinski napon), što, kada se drvo osuši, ostavlja tamne mrlje pored ovakvih vlakana.

Ova greška se više vidi kod vrsta drveta kod kojih površinska vlakna imaju veću tendenciju da se podignu, posebno kada brušenje nije urađeno dovoljno dobro.

Ovakav problem možete izbjeći ako drvo prije brušenja okvasite. U ovom slučaju, voda će podići površinska vlakanca koja se zatim eliminišu brusnim papirom, tako da ne stvaraju probleme u fazi bajcovanja. Ovaj metod se nekada često primjenjivao, ali se danas rijetko koristi, jer produžava vrijeme obrade. U svakom slučaju, on je i danas podjednako uspješan, kao što je bio i ranije.

3. Neobojene tačke kada se koriste vodeni bajcevi

Kada se, kako je već opisano, površinska vlakanca podignu, njihovi vrhovi se otklanjaju brušenjem temeljnog sloja. Dio vlakanaca koji ostane neobajcovan izgleda kao neobojena tačka.

Da bi ovaj problem riješili, postupite isto kao i kod prethodne obrade, ili brusite drvo papirom sa finijim zrnima koji će ostaviti manje vlakanaca na površini.

4. Bajc koji “ispušta”

U pravljenju tamnih nijansi često se koristi veliki procenat rastvorljivog organskog bajca, kako bi se postigli dobar sjaj i luminansa (svjetlost).

Izbočine u obliku prstena. Kada temeljni sloj može da rastvori prethodno nanijet bajc, jer sadrži rastvorljive organske supstance za bojenje, rastvoreni dio upije lak, što rezultira efektom prikazanim na slici kod tvrdog i poroznog drveta.

Ako se ovakav bajc nanese u debelom sloju na tvrdo drvo, čija je moć upijanja mala, temeljni sloj može da rastvori organski dio bajca i da ga apsorbuje.

Ova greška se vidi kada prvi sloj laka utone u pore i kada se na površini pojave tamnije linije.

Ako je drvo porozno, kad se nanese boja oko pora će se pojaviti okrugle izbočine, sa svijetlijim zonama uz same pore i tamnijim djelovima kod ivica. Ako drvo nije porozno pojaviće se velike mrlje bajca.

Ova greška se teško otklanja. Ako nije mnogo uočljiva može se nanijeti obojeni završni lak, a ako jeste, predmet obrade se mora ponovo obraditi nekom drugom vrstom bajca.

5. Nebajcovane pore

Kada se bajcuje porozno drvo, pore ponekad ostanu svijetlije obojene. Ova greška se javlja iz dva razloga: ili bajc nije mogao da prodre u pore, ili je mogao da prodre, ali je bio izbačen ili nije upijen.

Prvi slučaj se javlja kod nekih vrsta drveta i kod određenih oblika pora: bajc, posebno ako je nanijet prskanjem, ne može da prodre u pore. Da bi riješili ovaj problem, neophodno je da koristite proizvod sa malim površinskim naponom (npr. bajc sa rastvaračem) ili da ga nanesete četkom ili sunđerom i na taj način izvršite mehaničku operaciju koja će pomoć i bajcu da prodre u pore.

Bajc nije penetrirao u pore, koje zato izgledaju kao da nisu obojene

Ova greška je naročito uočljiva ako koristite vodeni bajc. Medutim, postoje i vodeni bajcevi kojima je proizvodač već dodao površinski aktivne agense koji pomažu proizvodu da prodre u pore.

Druga greška se javlja kod određenih vrsta drveća, kao npr. kod hrasta, kestena, jasena itd., čije pore na dnu imaju masne supstance koje odbijaju vodene bajceve.

Pora izgleda kao da je obojena odmah po nanošenju bajca, ali se bajc odbija u toku faze sušenja i izgleda svijetlije. Još jednom, problem se može riješiti korišćenjem bajca sa rastvaračem ili dobro pripremljenim vodenim proizvodima.

POPRAVKE BOJE

Nakon nanošenja bajca i prvog sloja laka, na različitim djelovima obrađenog predmeta mogu se primjetiti razlike u obojenosti. Te razlike mogu biti jako uočljive i trebalo bi ih popraviti. Do ovakvog problema dolazi ako se koriste djelovi različitih stabala, koji imaju različite prirodne boje i koji često sa različitim intenzitetom upijaju bajc. Rezultat je, npr. kod komode, da su četiri dijela koja čine okvir različito nijansirana iako su iste boje.

Još jedan slučaj nejednake obojenosti javlja se kod furniranja. Već smo pomenuli da će, ako različito okrenemo listove furnira tako da obrazuju simetrični dizajn, boja jednih biti svijetlija u odnosu na boju drugih, iz razloga koje smo već pomenuli.

Da bi postigli ravnomjernu obojenost možete da koristite dvije tehnike:

* bajc se može popraviti

* završni premaz može biti u boji

Kada se popravlja bajc, na površinu temeljnog sloja se, po završenom brušenju i pripremanju za završni premaz, nanose posebne boje. Ubrzo po dotjerivanju bajca obično se nanosi završni premaz, jer se ovi proizvodi veoma brzo suše (5 – 100 sekundi).

Bajc se dotjeruje na površini temeljnog sloja i drvo ga ne može upiti.

Ako je nanošenje ravnomjerno i boja će biti jednoobrazna. Mogu se popraviti samo svijetliji djelovi, tako da dobiju tamniju nijansu ili se može popraviti cijela površina obrađenog predmeta.

MODERNI EFEKTI BOJENJA DRVETA

Da bi razumjeli prednosti koje novi efekti bojenja drveta pružaju projektantima enterijera i krajnjem korisniku, važno je da razumijete kako se mijenja prostor u kome se razmješta namještaj. Današnji kriterijumi za izgradnju kuća idu ka manjim sobama koje, igrajući se bojom drveta, arhitekta ili dekorater moraju da učine da prostorija izgleda veća nego što to zaista jeste, kako bi kuća bila pogodnija za život.

Iz tog razloga, drvo je počelo da se lakira sve svijetlijim pastelnim nijansama, ali je tako postignuta perfekcija učinila da površine izgledaju kao da su plastične. Zato je moda favorizovala lakiranje u efektu otvorenih pora, koje više naglašava strukturu drveta i površini daje manje plastičan i življi izgled.

Najbolja alternativa ovim metodama je posebno bojenje drveta u kome se umjesto supstanci za bojenje koriste pigmentirajuće supstance, kako bi se dobio efekat koji je između lakiranja i transparentnog bojenja. Ovako se mogu dobiti veoma atraktivne pastelne boje, uz koje se struktura drveta vidi i namještaj se čini manje “teškim”.

Polutransparentna pigmentacija drveta je vrlo zanimljiva alternativa bajcovanju. Razlika je u tome što, dok bajc prodire u drvo, sa transparentom bojom pigmentacija se dobija jednostavnim nanošenjem obojenih supstanci na površinu, s poluprekrivajucim efektom. Pigmenti su veoma male čvrste čestice u tečnosti (koja može biti voda ili rastvarač) u obliku rastvorene faze. Obično ne penetriraju u drvo. Kada se uporede sa korišćenjem bajca, rezultat je bitno različit, jer tretirajući drvo (koje uvijek ima svoju boju) bajcom krajnja nijansa će odgovarati interakciji između boje drveta i boje nanijetog proizvoda. Čak i kada se koristi veoma svijetlo drvo, bajcevima je teško dobiti meke pastelne nijanse, a osim toga, svijetli bajc će biti slabo otporan na dejstvo svjetlosti.

Ako se koristi pigmentirajuca supstanca, koja sadrži čvrste čestice sa svojom bojom, boja drveta će biti u većoj ili manjoj mjeri prekrivena.

Razlika u dekorativnom efektu između bajceva sa pozitivnim i negativnim efektom. Primjetićete da je struktura drveta bajcovanog sa pozitivnim efektom (lijevo) ostala tamnija od mekšeg dijela, kao kod prirodnog drveta, dok je izgled drveta bajcovanog sa negativnim efektom suprotan (desno).

Povećavajući količinu nanijetog proizvoda, rezultirajuća boja će biti veoma slična supstancama za bojenje, dok će prirodna boja drveta biti maskirana mikroslojevima pigmenata koji su nataloženi na površini.

Sudeći po njihovim molekularnim svojstvima, pigmenti su mnogo otporniji na svjetlost od bajceva i, s obzirom da u većoj mjeri pokrivaju podlogu, dobijene nijanse će biti mnogo otpornije na svjetlost, čak i kada se radi sa pastelnim bojama.

Tako, samo korišćenjem pigmentirajućih supstanci moguće je dobiti prelijepe polutransparentne pastelne boje, nešto što je skoro nemoguće postići bajcom.

Pigmentacija je tako postala najbolja alternativa lakiranju, koja drvetu daje prirodniji i privlačniji izgled. Još jedan zanimljiv i moderan efekat koji se može dobiti bajcovanjem drveta je “pozitivno” bojenje četinara.

Poznato je da četinari imaju tamniji, tvrđi dio tj. godove, i mekaniji dio između godova koji je svijetlije boje.

Kada se ova vrsta drveta obrađuje običnim bajcom, mekši dio upija više bajca i postaje taman, dok tvrđi dio upija manje proizvoda i ostaje skoro bijele boje. To znači da se dobija upravo suprotan efekat od onog koji ima prirodno drvo prije bajcovanja, i to nazivamo “negativnim” bojenjem.

Postoje specijalni vodeni bajcevi koji mogu da godove oboje u tamniju nijansu. Tako dobijamo poseban efekat, poznat kao “pozitivno” bojenje zato što imitira prirodan izgled drveta.

Pošto je mekši dio drveta zastupljeniji od tvrdog, pri čemu je bojenje isto, drvo odbija više svijetlosti pozitivnim bojenjem, namještaj je manje “težak” i poprima finiji, elegantniji izgled.