Pravilno posađena živa ograda ne samo da će obezbediti intimni kutak za odmor, nego će i poboljšati mikroklimu vašeg prostora (napraviti hladovinu, zaštititi od vetra ili sprečiti prodiranje prašine). Kao žive ograde mogu da posluže sve vrste drveća i žbunja koji se mogu orezivati. Manje posla od pedantno ošišane žive ograde iziskuje ona koja slobodno raste i privlači ptice. Navešćemo neke od biljaka koje su pogodne za sadnju kao slobodnorastuća živa ograda:

Tunbergerova žutika vodi poreklo iz Japana. Ima male, ovalne listove u crveno-smeđoj ili zelenoj boji. U proleće ovu trnovitu živu ogradu krase žuti cvetovi, a u jesen crveni plodovi. Žutika je pogodna za manje žive ograde visine od 0,5 do jednog metra. U zavisnosti od sorte, po dužnom metru potrebno je tri do pet biljaka. Cveta tokom maja, a crvene bobice pojavljuju se u jesen. Odgovara joj svetlo ili polusenovito mesto, dobro podnosi sušu, orezuje se jednom godišnje. Žutika „Atropurpurea”, sa crvenosmeđim listovima, smatra se jednom od najlepših sorti.

Turkmenistanski brest ima sićušne zelene i sjajne listove na grančicama.Najbolje vreme za sađenje je mart (pre početka vegetacije) ili krajem oktobra i početkom novembra, posle prvih mrazeva (kada vegetacija usporava). Razmak između sadnica u redu trebalo bi da bude 20 centimetara, ili ukoliko želite još lepši i gušći izgled poželjno je saditi ih u dva reda tako da se biljke ređaju cik-cak. Koren postavite u jamu duboku od 30 do 40 centimetara, ali pre sađenja koren se 24 sata potopi u vodu da bi primio što više vlage. Iskopanu zemlju pomešajte sa tresetom ili kompostom, a ukoliko je zemljište glinovito sa peskom.

Ukrasna ograda

Turkmenistanski brest je idealna biljka za živu ogradu u bašti, u dvorištu kuće, vikendici... Već posle osamnaest meseci pravi gustu ogradu i do 2 metra visine, koja može da se oblikuje po želji. Dobro podnosi neobrađeno tlo i loše klimatske uslove. Godišnje raste od 1,2 do 1,4 metara.

Klen je idealan ukoliko želite da vam ograda izgleda što prirodnije. Pogodan je za slobodnorastuću živu ogradu visine od 1,5 do 3 metra. Potrebne su tri biljke po dužnom metru. U maju se obrazuju žuto-zeleni cvetovi u visećim metlicama, a od avgusta plodovi sa krilcima. Na jesen klen dobija žućkastocrvenkastu boju. Odgovara mu svetlo ili polusenovito mesto, dobro podnosi sušu.

Dren - Krajem zime i početkom proleća, u martu ili aprilu, grančice drena bez lišća prekrivaju žućkasti cvetovi. Od sredine leta žbun rađa veliki broj dekorativnih crvenih duguljastih plodova koji se koriste i u kulinarstvu. Pogodan je za slobodnorastuće žive ograde visine do pet metara. Najbolje uspeva na svetlom ili polusenovitom mestu, krečnim, toplim i suvim zemljištima. Sade se po dve biljke na dužnom metru. Ne traži neku posebnu negu. Po želji se može orezati, a dobro podnosi čak i radikalno orezivanje.

Ukrasna ograda

Zreli plodovi drena su tamnocrvene boje i sami otpadaju. Imaju slatkasto-kiselkast ukus, odlični su za jelo, pripremanje pekmeza, marmelade, kompota i sokova. Od plodova drena kod nas se pravi rakija, a u Francuskoj vino.

Japanska suručica je nizak žbun. Ima dekorativno lišće, ružičaste i crvene cvetove sakupljene u štitaste cvasti. Suručica cveta od ranog leta do jeseni, od juna do oktobra. Preporučuje se za niske žive ograde visine od 0,5 do jednog metra. Po dužnom metru potrebno je zasaditi četiri do pet biljaka. Dobro uspeva na svetlom i plolusenovitom mestu, umereno vlažnom i plodnom zemljištu. Orezivanjem u proleće pospešuje se cvetanje. Omiljena sorta je „Antony Waterer”.