Iako je drvo izgubilo na popularnosti kao
graditeljski materijal i to zbog potrebe stalnog održavanja, pojave
crvotočine, truleži, gorivosti i škripe, u posljednje je vrijeme ponovo
popularno. Prednosti su mu lakoća transporta i montaže, izvedba
instalacija, toplinska izolacija i mogućnosti izuzetno atraktivnog oblikovanja eksterijera i interijera.
Izrada drvenih kuća ima dugu povijesnu tradiciju u mnogim krajevima. Još i danas ćemo u manjim mjestima susresti ostatke te tradicionalne arhitekture, koja napuštena i oronula ipak svjedoči o svojoj dugotrajnosti. Najbolje očuvan primjer drvene urbane arhitekture prošlog stoljeća u Zagrebu je zgrada Tehničkoh muzeja, građena 1948. godine (projektant arh. Marijan Haberle), a kao zanimljiv primjer drvene stambene arhitekture spomenut ćemo drvenu vilu Iblera i Galića iz 1937. na Svetom Duhu, koja je napuštena i propada, iako je zaštićena kao spomenik kulture.
Mnogi su iskoristili postojeću izgradnju te ju uz rekonstrukcijske ili adaptacijske zahvate vratili u nekadašnje stanje, koje se savršeno uklapa u sve ono što danas očekujemo od drvene kuće – atraktivan izgled i osjećaj topline. Osim gradnje potpuno novih drvenih kuća, sve je popularnija i tzv. kulturološka reciklaža, a jedan od takvih primjera je pretvaranje drvenog štaglja u stambeni prostor, koji je uspješno isprojektirao arhitekt Vlado Petričević. Ta je kuća primjer ekološke arhitekture i zaštite baštine.
Uz sve estetske i ambijentalne vrijednosti, koje drvo pruža kao graditeljski materijal, važno je napomenuti da su se suvremenim načinima obrade poboljšala njegova svojstva. Značajno mu je produžena trajnost, otpornost na vlagu i crvotočine i vatrootpornost. Zahvaljujući svojim dobrim karakteristikama te osjećaju ugode koji izaziva, drvo zaslužuje zauzeti istaknutu poziciju u suvremenoj arhitekturi.
Vrlo važan faktor, koji utječe na ukupan dojam drvene kuće je oblikovanje okoliša, koje bi trebalo biti usklađeno sa objektom. Jednostavne drvene ograde, staze, pristupi bez betonskih površina, zelenilo i stabla, stvorit će ambijent koji osvaja svojom jednostavnošću i šarmom. Objekt i okoliš u kome se nalazi, uvijek moraju biti tretirani kao cjelina u smislu ideje i načina uređenja. Interesantni detalji, poput načina izvedbe drvenih grilja, pojačat će ukupan dojam.
Kamena baza uz drveno nadgrađe je vrlo interesantna kombinacija, pogotovo u krajevima u kojima je kamen uz drvo, dio graditeljskog nasljeđa. Pri tome treba znati – u ovakvim kombinacijama se kamen uvijek koristi kao baza ili postament kuće.
Upotrebom drveta u oblikovanju objekta, eksterijeru i interijeru moguće je stvoriti rustikalni, ali i moderan, minimalistički izražaj pa će drvo, kao takvo, zadovoljiti potrebe svakog pojedinca.
Izrada drvenih kuća ima dugu povijesnu tradiciju u mnogim krajevima. Još i danas ćemo u manjim mjestima susresti ostatke te tradicionalne arhitekture, koja napuštena i oronula ipak svjedoči o svojoj dugotrajnosti. Najbolje očuvan primjer drvene urbane arhitekture prošlog stoljeća u Zagrebu je zgrada Tehničkoh muzeja, građena 1948. godine (projektant arh. Marijan Haberle), a kao zanimljiv primjer drvene stambene arhitekture spomenut ćemo drvenu vilu Iblera i Galića iz 1937. na Svetom Duhu, koja je napuštena i propada, iako je zaštićena kao spomenik kulture.
Mnogi su iskoristili postojeću izgradnju te ju uz rekonstrukcijske ili adaptacijske zahvate vratili u nekadašnje stanje, koje se savršeno uklapa u sve ono što danas očekujemo od drvene kuće – atraktivan izgled i osjećaj topline. Osim gradnje potpuno novih drvenih kuća, sve je popularnija i tzv. kulturološka reciklaža, a jedan od takvih primjera je pretvaranje drvenog štaglja u stambeni prostor, koji je uspješno isprojektirao arhitekt Vlado Petričević. Ta je kuća primjer ekološke arhitekture i zaštite baštine.
Uz sve estetske i ambijentalne vrijednosti, koje drvo pruža kao graditeljski materijal, važno je napomenuti da su se suvremenim načinima obrade poboljšala njegova svojstva. Značajno mu je produžena trajnost, otpornost na vlagu i crvotočine i vatrootpornost. Zahvaljujući svojim dobrim karakteristikama te osjećaju ugode koji izaziva, drvo zaslužuje zauzeti istaknutu poziciju u suvremenoj arhitekturi.
Vrlo važan faktor, koji utječe na ukupan dojam drvene kuće je oblikovanje okoliša, koje bi trebalo biti usklađeno sa objektom. Jednostavne drvene ograde, staze, pristupi bez betonskih površina, zelenilo i stabla, stvorit će ambijent koji osvaja svojom jednostavnošću i šarmom. Objekt i okoliš u kome se nalazi, uvijek moraju biti tretirani kao cjelina u smislu ideje i načina uređenja. Interesantni detalji, poput načina izvedbe drvenih grilja, pojačat će ukupan dojam.
Kamena baza uz drveno nadgrađe je vrlo interesantna kombinacija, pogotovo u krajevima u kojima je kamen uz drvo, dio graditeljskog nasljeđa. Pri tome treba znati – u ovakvim kombinacijama se kamen uvijek koristi kao baza ili postament kuće.
Upotrebom drveta u oblikovanju objekta, eksterijeru i interijeru moguće je stvoriti rustikalni, ali i moderan, minimalistički izražaj pa će drvo, kao takvo, zadovoljiti potrebe svakog pojedinca.
Monika Galović, dipl.ing.arh.
www.interijerNET.hr
www.interijerNET.hr
