Kupatilo nije toliko opasno koliko se obično misli kako zbog toga što
se relativno često pere i čisti tako i zbog činjenice da je u njemu
širenje klica ograničeno - to je mesto gde se peru ruke, objašnjavaju
stručnjaci italijanskog časopisa „Starbene“ (ostati zdrav). Trebalo bi,
ipak, da obezbedite dobro provetravanje da biste sprečili pojavu buđi.
RASADNICI BAKTERIJA
Najveći rizik po higijenu predstavljaju naslage kamenca na
rešetkicama, slavinama i otvorima kroz koje ističe voda kad se lavabo
napuni. Te naslage mogu da budu pravi rasadnik bakterija.
Brižiljivo ih perite sredstavom protiv krečnjaka, a povremeno možete i
da ih dezinfikujete nekim hemijskim preparatom ili paročistačem. Jednom
mesečno izvadite rešetkice i držite ih jedan sat u poklopljenoj posudu
sa sredstvom protiv krečnjaka ili mešavinom vode i sirćeta.
Sledeće rizično mesto su peškiri i sunđeri. Tačno je da su vam ruke
čiste kad ih brišete (upravo ste ih oprali, zar ne?), ali rizik i dalje
postoji zato što peškiri dugo ostaju vlažni, a vlaga je raj za
bakterije. Rešenje je da ih perete na svaka tri-četiri dana, barem na 50
stepeni Celzijusa, pošto se klice sa njih neprestano prenose na ruke, a
preko njih i na druge površine. Ako ste u mogućnosti, osušite ih posle
svakog pranja. Krpe i sunđeri koje koristite za pranje kupatila takođe
moraju često da se peru i dezinfikuju. I još nešto: najbolje je da ih
koristite samo u kupatilu.
TUŠ, KADA, WC
Pošto se koriste za održavanje lične higijene, tuš i kada moraju
da budu besprekorno čisti. Zato brižljivo perite slavine, slivnik,
zavesu za tuširanje, a naročito gumene prostirke u kadi. Da se zavesa za
tuširanje ne bi ubuđala, obezbedite dobro provetravanje kupatila.
Još su opasnije saune i kade za hidromasažu. One imaju rupice koje je
vrlo teško očistiti i koje zato nude utočište mnogim mikroorganizmima.
Iz otvora na tušu u vazduh mogu da dospeju gljivice i bakterije - čak i
vrlo opasne, poput legionele - koje napadaju pluća. Zato je neophodno
izuzetno temeljno čišćenje i uklanjanje kamenca.
Lavabo i bide nisu toliko opasni, ali ih ipak treba držati na oku. Dobro
ih isperite i osušite posle svake upotrebe. Jednom nedeljno operite ih
deterdžentom, pošto mikroorganizmi vole da se zavuku u minijaturne
pukotine u keramici.
WC-šolja nije najrizičnije mesto u kupatilu - puštanjem vode eliminišemo
skoro sve bakterije. Od ključnog je značaja da operete ruke posle svake
upotrebe. Ipak, svakodnevno treba prati deteržentom dasku i samu šolju.
Najmanje jednom nedeljno koristite dezinfekciono sredstvo i sredstvo
protiv kamenca koje će razbiti naslage ispod ruba. Ako neko od ukućana
ima stomačne tegobe, koristite dezinfekciono sredstvo sa produženim
dejstvom.