Najbolje uspijevaju na polusjenovitim i vlažnim mjestima. Na prejakom suncu tužno će se objesiti i cvjetne lopte i lišće. Stoga ćemo ih posaditi na mjesto koje je dopodne osunčano, a poslijepodne u sjeni. Hortenzije vole humusna, rahla, ravnomjerno vlažna te blago kisela tla. U vrtu hortenzije podnose i najhladnije zime, ali ih je dobro posaditi na zaklonjena mjesta kako bi se njihovi cvjetni pupovi zaštitili od kasnog mraza.
Cijenjene su zbog raskošnih loptastih cvatova čija se boja mijenja ovisno o sastavu i kiselosti tla od plave do ljubičaste, ružičaste i crvene. Samo kod bijelih sorti hortenzija boja ne ovisi o tlu jer su uvijek jednako bijele. U kiselom tlu (pH 4 do 5) cvjetovi će biti plave boje, a u manje kiselom do neutralnom (pH 5,5 do šest) ružičaste i crvene boje. Želite li da vaše
plave hortenzije zadrže tu boju ili, pak, da ružičaste pretvorite u plave, jednom do dva puta na mjesec u vodu za zalijevanje dodajte aluminijev alaun tj. stipsu.
U našim vrtovima najčešće susrećemo velelisnu hortenziju (Hydrangea macrophylla). To je prekrasni listopadni grm velikih cvjetnih lopti koji naraste do 1,5 metara, a potječe iz Japana. Lijepe su, ali ne tako poznate drvolika hortenzija (Hydrangea arborescens “Annabelle”) te metličasta hortenzija (Hydrangea paniculata “Grandiflora”) koje su bujnih bijelih cvjetova.
Hrastolisna hortenzija (Hydrangea quecifolia) ima bijele cvjetove, ali i dekorativno lišće slično listovima hrasta. Njezino lišće ujesen poprimi crvenu i narančastu boju. Zanimljiva je i hortenzija penjačica (Hydrangea petiolaris) koja se svojim zračnim korjenčićima poput bršljana hvata za podlogu i pokriva zidove kuća.
Hortenzije bujno cvatu ako ih ne orezujemo drastično. To znači da je glavni posao sa škarama odstranjivanje suhih i ocvalih cvjetnih lopti, i to iznad cvjetnih pupova. Ocvale cvjetove možete orezati ujesen nakon cvatnje i tako spriječiti da se uslijed težine snijega polome grane. Ako živite u hladnijim krajevima, pričekajte proljetnu rezidbu jer će tako ocvali cvjetovi štititi cvjetne pupove. Također, treba odstraniti slabe te stare izboje. Orežimo li hortenzije u razini tla, one će cvjetati tek iduće godine. Tako se orezuju samo drvolika i metličasta hortenzija. Gnojimo ih specijalnim gnojivom koje možete kupiti u vrtnim centrima. Umjetni gnoj im ne odgovara.
I kad ne cvatu, hortenzije su lijepe zbog svojih velikih, tamnozelenih listova. Stoga su lijepa pozadina cvjetnim gredicama u kojima raste cvijeće bijelih i svijetlih boja. Hortenzije sadimo u kombinaciji s drugim grmljem, a atraktivne su u velikim skupinama te kao živica. No, jednako je ukrasna i kao sama biljka. U našim rasadnicima i vrtnim centrima možemo već u rano proljeće kupiti hortenzije u punom cvatu. Takve su vrlo atraktivne kao lončanice na balkonu ili terasi. No, nakon cvatnje ipak ih je dobro posaditi u vrt jer izgube svoju ljepotu, a zimi bi se mogle i smrznuti.
Cijenjene su zbog raskošnih loptastih cvatova čija se boja mijenja ovisno o sastavu i kiselosti tla od plave do ljubičaste, ružičaste i crvene. Samo kod bijelih sorti hortenzija boja ne ovisi o tlu jer su uvijek jednako bijele. U kiselom tlu (pH 4 do 5) cvjetovi će biti plave boje, a u manje kiselom do neutralnom (pH 5,5 do šest) ružičaste i crvene boje. Želite li da vaše
 Boja loptastih cvatova mijenja se ovisno o sastavu i kiselosti tla od plave do ljubičaste, samo bijela ostaje bijela |
U našim vrtovima najčešće susrećemo velelisnu hortenziju (Hydrangea macrophylla). To je prekrasni listopadni grm velikih cvjetnih lopti koji naraste do 1,5 metara, a potječe iz Japana. Lijepe su, ali ne tako poznate drvolika hortenzija (Hydrangea arborescens “Annabelle”) te metličasta hortenzija (Hydrangea paniculata “Grandiflora”) koje su bujnih bijelih cvjetova.
Hrastolisna hortenzija (Hydrangea quecifolia) ima bijele cvjetove, ali i dekorativno lišće slično listovima hrasta. Njezino lišće ujesen poprimi crvenu i narančastu boju. Zanimljiva je i hortenzija penjačica (Hydrangea petiolaris) koja se svojim zračnim korjenčićima poput bršljana hvata za podlogu i pokriva zidove kuća.
Hortenzije bujno cvatu ako ih ne orezujemo drastično. To znači da je glavni posao sa škarama odstranjivanje suhih i ocvalih cvjetnih lopti, i to iznad cvjetnih pupova. Ocvale cvjetove možete orezati ujesen nakon cvatnje i tako spriječiti da se uslijed težine snijega polome grane. Ako živite u hladnijim krajevima, pričekajte proljetnu rezidbu jer će tako ocvali cvjetovi štititi cvjetne pupove. Također, treba odstraniti slabe te stare izboje. Orežimo li hortenzije u razini tla, one će cvjetati tek iduće godine. Tako se orezuju samo drvolika i metličasta hortenzija. Gnojimo ih specijalnim gnojivom koje možete kupiti u vrtnim centrima. Umjetni gnoj im ne odgovara.
I kad ne cvatu, hortenzije su lijepe zbog svojih velikih, tamnozelenih listova. Stoga su lijepa pozadina cvjetnim gredicama u kojima raste cvijeće bijelih i svijetlih boja. Hortenzije sadimo u kombinaciji s drugim grmljem, a atraktivne su u velikim skupinama te kao živica. No, jednako je ukrasna i kao sama biljka. U našim rasadnicima i vrtnim centrima možemo već u rano proljeće kupiti hortenzije u punom cvatu. Takve su vrlo atraktivne kao lončanice na balkonu ili terasi. No, nakon cvatnje ipak ih je dobro posaditi u vrt jer izgube svoju ljepotu, a zimi bi se mogle i smrznuti.
